top of page

Dubine nesvjesnog


Početkom prošlog stoljeća, u vrijeme kada je Max Planck otkrio zapanjujući model za razumijevanje vanjskog svijeta, kvantnu fiziku, Sigmund Freud predložio je jednu savim novu, do tada nepoznatu stvarnost našeg unutarnjeg svijeta - ono nesvjesno u nama. Freud je vjerovao da u svakome od nas prebivaju tri zasebna dijela uma koja uvjetuju naše ponašanje. Ukoliko um zamislimo poput sante leda, vrh iznad površine vode predstavlja svjesni um, uronjeni i još uvijek vidljivi dio neposredno ispod površine predstavlja predsvjesni um, dok najveći, nevidljivi dio koji se proteže daleko u dubinu predstavlja nesvjesni um.


Svjesni um sadrži misli, osjećaje, želje i sjećanja kojih smo svjesni, o njima možemo razmišljati i opisati ih riječima. Predsvjesni um djeluje poput filtera ili zaštitara koji kontrolira i selektivno propušta u svijest informacije iz nesvjesnog. Dok ste čitali ovaj tekst vjerojatno niste bili svjesni vaše kućne adrese ili gdje je vaš automobil parkiran. Također je vrlo vjerojatno da ste čitajući prethodnu rečenicu osvjestili svoju kućnu adresu i informaciju o tome gdje se vaš automobil trenutno nalazi. Ono što ste upravo iskusili je slobodan prijelaz informacija iz predsvjesnog u svjesni dio uma, bez cenzure ili zapreke. Nasuprot tome, one informacije i sjećanja koja su bolna, uznemirujuća ili neugodna za nas, potisnuta su i pohranjena na sigurnome mjestu izvan dosega naše svjesti - u nesvjesnom umu u vidu slika. Svrha ovog nenamjernog obrambenog mehanizma je zaštita nas samih od neugodnih misli i emocija. Premda je ovakva zaštita svrsishodna i u svojoj biti vrlo pozitivna, budući nas štiti od neugodnog sadržaja, ta ista potisnuta sjećanja nastavljaju upravljati našim ponašanjem.



Freud je također predložio da u svakome od nas postoje tri zasebna dijela naše osobnosti, ili psihe, poznata kao id, ego, i superego. Id predstavlja prirođeni primitivni dio uma koji sadrži naše animalne instinkte i porive (eros ili seksualni instinkt, poriv za životom; i thanatos ili agresivni instinkt, poriv za smrti) te potisnuta sjećanja. Ovaj je dio naše osobnosti impulzivan, vođen nagonima, požudom i doslovno vapi za zadovoljavanjem poriva. Primjerice, novorođenče je po strukturi čisti id - ono posjeduje urođene nagone (poput poriva za hranom, dakle temeljni poriv za životom) i jedino što ono treba je neodgodivo zadovoljenje istih (umiruje se primjerice tek po hranjenju). Zanimljivo je da se id ne mijenja ni s vremenom niti iskustvom već ostaje infantilan tijekom čitavog našeg života. Superego se razvija tek kasnije (3.-5. godina života) i obuhvaća moralne vrijednosti, norme i standarde koje smo naučili od naših njegovatelja, roditelja i društva. Njegova je glavna zadaća konroliranje ida. Superego je drugim riječima sjedište naše savjesti, onog unutarnjeg glasa koji nam govori da nešto nismo učinili ispravno. K tome u sebi sadrži idealni self, imaginarnu unutarnju sliku o tome kakvi bismo trebali biti.


Id i superego su stoga u neprestanom konfliktu. Dok id traži neodgodivo zadovenje poriva neovisno o mogćim posljedicama, superego zahtjeva društveno prihvatljivo ponašanje. Ego, odlučujući dio uma, se razvija kako bi posredovao konflikte izmedju ida i superega, te pronašao rješenje i postigao ravnotežu izmedju nagona i morala. Drugim riječima, ovaj se svjesni, racionalni i odlučujući dio naše osobnosti razvija kako bi opravdao naša djela.



Jeste li znali da


Freud nikada nije upotrijebio pojam "ego" u svojim radovima. Riječ "ego" ulazi u upotrebu prema latinskom prijevodu njemačkog izraza "das ich" kojeg je Freud koristio, a doslovno znači " taj ja" (eng. "the I").


Za razliku od Freudove definicije ega, isti se pojam svakodnevno koristi za opisivivanje nečijeg osje'aja zaslužnosti. Postoji stoga razlika izmedju "velikog ega" (kolokvijalni govor) i "jakog ega" (psihodinamska misao). Jaki ego podrazumjeva osobnost koja je kadra tolerirati stres i frustraciju, modificirati sebične želje, odgoditi zadovoljenje vlastitih poriva, te pomiriti unutarnje konflikte.


Carl Gustav Jung je odbacio Freudovu pretpostavku da nesvjesno služi isključivo kao spremnik potisnutih sjećanja te je predložio dvije razine nesvjesnog.



Recent Posts

See All

Kommentare


bottom of page