top of page

Arhetipovi i kolektivno nesvjesno


Freud je vjerovao da se rađamo poput neispisane ploče i smatrao da je nesvjesno tek spremnik za potisnuta sjećanja. Za razliku od njega, Carl Gustav Jung je predložio dvije razine nesvjesnog: osobno i kolektivno.


Dok je sobno nesvjesno specifično za pojedinca, kolektivno nesvjesno je univerzalno i zajedničko svim ljudima. Ono postoji neovisno o nama, oduvijek je postojalo te nadilazi kulturne, društvene, zemljopisne i povijesne granice. Kolektivno nesvjesno sadrži i sažima sva iskustva naših predaka stečena eonima. Jung je ovakva nasljedna iskustva i obrasce nazvao arhetipovima.


Alfred Božić

Arhetipove je najlakše zamisliti kao nacrte, predloške ili matrice naših univerzalnih reakcija na univerzalna životna iskustva - primjerice majčinstvo. Drugim riječima, arhetipovi su za nas ono što su za životinje instinkti. Jeste li se ikada zapitali kako ptice znaju gdje i kada seliti ili kako pčele grade najsavršenije saće u obliku šesterokuta? Nalik životinjama, naš um sadrži složene nacrte za naše bivanje i djelovanje u svijetu i životu. Možda je najslikovitiji primjer arhetip majke koji se u prvorotke - koja se moguće tijekom trudnoće zapita ili čak brine hoće li umjeti biti majka - manifestira samim trenutkom poroda, kao da je majka bila oduvijek. Sposobnost preživljavanja, roditeljstvo, njega djece, potreba za avanturom, duhovno traganje, samo su neki od primjera arhetipova iz kolektivnog nesvjesnog.


Iako određuju naše ponašanje, arhetipove ne možemo izravno opaziti. Oni mogu postati vidljivi tek posredno, kroz njihovo manifestiranje, poput gore navedenog primjera majčinstva. Premda znate da more sadrži sol, samu sol ne možete vidjeti izravno, već posredno po isparavanju vode. Nalik soli u moru, arhetipovi iz kolektivnog nesvjesnog mogu postati vidljivi kroz simbole koji se pojavljuju u snovima, aktivnoj imaginaciji i slikama koje kreiramo. Crtanje i slikanje, dakle, odražavaju arhetipski obrazac u pozadini našeg uma, odnosno trenutnu situaciju naše duše.



Ukoliko ste se čitajući ovaj tekst zapitali može li Jungov koncept ljudskog uma biti složeniji, odgovor vjerojatno pogađate. Jung je identificirao brojne arhetipove i usredotočio se na četiri glavna: persona, sjena, anima/animus i Sebstvo. Jung je jedinstven i po ideji da naša osobnost posjeduje dva središta: ego ("niže ja") i Sebstvo (Self ili "više Ja"). Dok je ego središte svjesne osobnosti ili osjećaja vlastitog identiteta, Sebstvo je središte sveukupne osobnosti i ono uključuje svjesno, nesvjesno i sam ego. Ego je, dakle, tek maleni dio Sebstva.


Sebstvo je nacrt s kojim se rađamo - matrica svih naših potencijala - te nas vodi i usmjerava prema ispunjenju naših osobnih potencijala. Vodi nas prema našoj cjelovitosti. Sebstvo možemo shvatiti kao unutarnjeg pratitelja koji nam neprestano daje smjernice i pomaže da postanemo ono što uistinu jesmo.


Alfred Božić
“ Mandala je arhetipska slika čije je pojavnost potvrđena kroz stoljeća. Označava cjelovitost Sebstva. Ova kružna slika predstavlja cjelovitost psihičke osnove ili, mitskim rječnikom rečeno, božanstvo utjelovljeno u čovjeku.” - Carl Gustav Jung

Mandala je arhetipski simbol koji se pojavljuje kroz različite kulture i vremena. Iako se sam izraz mandala slobodno prevodi kao "krug", "opseg" ili "središte", mandala je više od samog okruglog oblika. Jung je mandalu povezao sa Sebstvom - središtem ukupne osobnosti. Ukoliko promotrite horizont, primijetit ćete da se linija horizonta doima poput kruga u čijem ste središtu vi kao pojedinac - s vašim svjesnim umom, nesvjesnim umom i egom. Kada kreiramo mandalu, zapravo kreiramo vizualnu sliku našeg uma, koja se može čitati poput zemljopisne karte. Mandala je vrlo osobni simbol koji predstavlja našu cjelovitost i tko uistinu jesmo.

Više o analizi mandala pročitajte ovdje.


60 views0 comments

Recent Posts

See All

Komentarze


bottom of page